„U prethodnom periodu sprovedene su konzervatorske mjere na dijelu predmeta etnografske zbirke Polimskog muzeja, koji su bili u veoma lošem stanju, a naročito ječerma i krstaš barjak“, kazala je direktorica Violeta Folić, naglasivši da Polimski muzej – Berane posjeduje oko 10 hiljada muzejskih predmeta, podijeljenih u nekoliko zbirki.

Fotografija: Polimski muzej

Etnografska zbirka Polimskog muzeja sadrži 690 predmeta. Određeni broj predmeta ove zbirke nalazi se u lošem stanju i zahtijeva hitne konzervatorske mjere, i to su uglavnom predmeti od platna koji su i skloni bržem propadanju.

„Kako je muzej čuvar i tumač ljudske istorije, cilj ustanove je da se što veći broj predmeta konzervira, adekvatno zaštiti i da se obezbijede uslovi za očuvanje istih. Posebno se nastoje očuvati tekstilni predmeti kao najosjetljiviji muzejski eksponati. Takvi predmeti su vrlo često u veoma lošem stanju i prije nego što su ušli u muzej. Veliki dio tih šteta je nemoguće popraviti, ali je neophodno voditi računa o tome da se spriječi širenje nastalih oštećenja ili da se što je moguće duže predmeti očuvaju u stanju u kom su zatečeni“, kazala je direktorica Polimskog muzeja Violeta Folić.

Fotografija: Polimski muzej

Kako je objasnila u prethodnom periodu sprovedene su konzervatorske mjere, na dijelu predmeta etnografske zbirke koji su bili u veoma lošem stanju (naročito ječerma i krstaš barjak), a sve u cilju zaštite što više muzejskih predmeta od daljeg propadanja.

„Konzervatorske mjere sprovedene su na: muškom jeleku (ječerma), na 4 ženska jeleka i na krstaš barjaku – jednom od predmeta stalne postavke, koji je kulturno dobro od izuzetnog značaja.

Mjere, na kulturnom dobru predmeta Etnografske zbirke Polimskog muzeja, sprovedene su u skladu sa predloženim projektom „Konzervatorski projekat na dijelu predmeta (6) Etnografske zbirke, JU Polimski muzej Berane“, koji je baziran na osnovu konzervatorskih izvještaja, a koji su rađeni za potrebe samog projekta. Ovaj projekat je realizovan u saradnji sa Centrom za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, a finansiran je od strane Ministarstva kulture Crne Gore“, saopštila je Folić i nastavila:

U prioritetima za konzervaciju, našao se i muzejski predmet krstaš barjak koji je inače i dio stalne muzejske postavke. Stotinaška, kasnije četna zastava, iz 1862. godine (manji “krstaš barjak”) skoro kvadratnog crvenog polja, široko bijelog obruba sa bijelim krstom na sredini polja.

Procjenom heraldičara, ovaj krstaš barjak, najvjerovatnije datira iz perioda crnogorsko-osmanskih ratova sa područja Polimlja iz 1862. godine (Rudeška bitka – jedna od najslavnijih pobjeda koju je naša vojska izvojevala u oslobodilačkim ratovima). Najvjerovatnije, barjak je pripadao jednom od plemenskih kapetana, učesnika pomenute bitke.

Krstaš barjak je poklon Polimskom muzeju u prvim godinama njegovog osnivanja, od nažalost nepoznate osobe, tako da se ne može ući u trag kojem je plemenskom kapetanu tačno pripadao“.

Osim krstaš barjaka prioritet pri odabiru za konzervaciju  su imali i jeleci sa statusom kulturnog dobra, cijeneći njihovu posebnost i tradicionalnu prepoznatljivost, dodala je Folić na kraju.